Izvorni kod stranice Pakistan

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪Jon Kolbert‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected .
Start of block: 13. novembra 2023. u 22:21
Expiry of block: 13. novembra 2026. u 22:21
Your current IP address is 2a01:7e00::f03c:95ff:feed:9834. The blocked range is ‪2A01:7E00:0:0:0:0:0:0/30‬.
Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".
U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju.
Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.
{{Infokutija zemlja
|konvencionalno_dugo_ime = Islamska Republika Pakistan
|domaće_ime = {{izvorno ime|ur|{{nobold|{{Nastaliq|اسلامی جمہوریۂ پاكِستان}}}}|italics=off}}<br />''Islāmī Jumhūriya-ē Pākistān''
|ime_genitiv = Pakistana
|slika_zastave = Flag of Pakistan.svg
|slika_grba = Coat of arms of Pakistan.svg
|simbol_tip = Amblem
|slika_karte = Pakistan (orthographic projection).svg
|opis_karte = Područje koje kontrolira Pakistan tamnozeleno; područje na koje pretendira ali ne kontrolira svjetlozeleno.
|širina_karte = 220px
|nacionalni_moto = {{native phrase|ur|{{Nastaliq|ایمان، اتحاد، نظم}}|italics=off|nolink=on}}<br />''Īmān, Ittiḥād, Naẓm''<br />{{small|"Vjera, jedinstvo, disciplina"}}&nbsp;{{lower|0.2em|<ref name="The State Emblem">{{cite web |title=The State Emblem |url=http://www.infopak.gov.pk/Eemblem.aspx |publisher=Ministry of Information and Broadcasting, Government of Pakistan. |access-date=2013-06-05 |archivedate=2007-07-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070701023430/http://www.infopak.gov.pk/Eemblem.aspx |deadurl=yes }}</ref><!--end lower:-->}}
|nacionalna_himna = ''[[Qaumī Tarāna]]''<br />{{Nastaliq|قومی ترانہ}}<br /><small>"Nacionalna himna"</small><br /><center>[[Datoteka:Qaumi Tarana Instrumental.ogg]]</center>
|službeni_jezici = {{hlist |[[Engleski jezik|engleski]]<sup>a</sup> |[[Urdu]]<ref>{{cite web |quote=The Pakistani Government states that English is the official language. It is being widely used in business, law, and government documents, as well being taught throughout schools as a medium of instruction. |url=http://www.pakistan.gov.pk/ |publisher=Government of Pakistan |title=Welcome |year=2012 |accessdate=24. X 2012 }} {{cite web |url=http://heritage.pk/english-as-an-official-language-of-pakistan |publisher=Heritage Pakistan |title=English, as an Official Language of Pakistan |year=2012 |accessdate=24. X 2012 |archivedate=2016-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160305081426/http://heritage.pk/english-as-an-official-language-of-pakistan |deadurl=yes }}</ref><!--end hlist:-->}}
|tip_jezika =Regionalni jezici
|jezici=[[Punjabi jezici|punjabi]], [[Sindhi jezik|sindhi]], [[Pashto jezik|pashto]], [[Balochi jezik|balochi]], [[Saraiki jezik|saraiki]], [[Hindko jezik|hindko]], [[Brahui jezik|brahui]]<ref>{{cite web|title=Population by Mother Tongue|url=http://www.census.gov.pk/MotherTongue.htm|publisher=Population Census Organization, Government of Pakistan|accessdate=28. XII 2011|archivedate=2011-09-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110912021653/http://www.census.gov.pk/MotherTongue.htm|deadurl=yes}}</ref><ref name="state.gov"/>
|demonim = Pakistanci
|glavni_grad = [[Islamabad]]
|latd=33 |latm=40 |latNS=N |longd=73 |longm=10 |longEW=E
|najveći_grad = [[Karachi]]
|vlast_tip = [[Federalna republika|Federalna]] [[Parliamentarna demokracija|parliamentarna]] [[Parliamentarna republika|republika]]
|vođa_titula1 = [[predsjednik Pakistana|predsjednik]]
|vođa_ime1 = [[Asif Ali Zardari]] (PPP)
|vođa_titula2 = [[Premijer Pakistana|premijer]]
|vođa_ime2 = [[Shehbaz Sharif]] (PML-N)
|vođa_titula3 = [[predsjednik Senata Pakistana|predsjednik Senata]]
|vođa_ime3 = [[Muhammad Sadiq Sanjrani]] (BAP)
|vođa_titula4 = [[predsjednik Nacionalne skupštine Pakistana|predsjednik Doma]]
|vođa_ime4 = [[Ayaz Sadiq]] (PML-N)
|vođa_titula5 = [[Vrhovni sudac Pakistana|vrhovni sudac]]
|vođa_ime5 = [[Qazi Faez Isa]]
|legislatura = ''[[Parlament Pakistana|Majlis-e-Shoora]]''
|gornji_dom = [[Senat Pakistana|Senat]]
|donji_dom = [[Nacionalna skupština Pakistana|Nacionalna skupština]]
|suverenitet_tip = [[Historija Pakistana|Stvaranje]]
|uspostava_događaj1 = [[Začeće Pakistana]]
|događaj_datum1 = 29. decembar 1930
|uspostava_događaj2 = [[Pakistanska deklaracija]]
|događaj_datum2 = 28. januar 1933
|uspostava_događaj3 = {{nowrap|[[Lahoreska rezolucija|Pakistanska rezolucija]]}}
|uspostava_datum3 = 23. mart 1940
|uspostava_događaj4 = {{nowrap|[[Dan nezavisnosti (Pakistan)|nezavisnot]]}}
|uspostava_datum4 = 14. august 1947
|uspostava_datum5 = [[Dan Republike (Pakistan)|Islamska republika]] 
|uspostava_datum5 = 23. mart 1956
|uspostava_event6 = [[Ustav Pakistana|trenutni ustav]]
|established_događaj6 = 14. august 1973
|površina_km2 = 796,095
|površina_sq_mi = 307,374
|površina_fusnota = {{efn|"ne uključuje pakistanske teritorije Kašmira; [[Azad Kashmir]] (13.297 km²) i [[Gilgit–Baltistan]] (72.520 km²).<ref>{{cite web |url=http://www.geohive.com/cntry/pakistan.aspx |title=Pakistan statistics |publisher=Geohive |date= |accessdate=20. IV 2013 |archive-date=2016-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161205115825/http://www.geohive.com/cntry/pakistan.aspx }}</ref> Zajedno sa njima sljedeće brojke {{convert|881912|km2|sqmi|abbr=on}}."}}
|površina_rang = 36.
|površina_magnituda = 
|postotak_voda = 3.1
|stanovništvo_proc = 180,440.005<ref>{{cite web |url=http://www.census.gov.pk/ |title=Pakistan |publisher=Census |date= |accessdate=20. IV 2013 |archivedate=2018-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20181225211657/http://www.census.gov.pk/%20 |deadurl=yes }}</ref>
|stanovništvo_proc_godina = 2012
|stanovništvo_proc_rang = 6.
|stanovništvo_gustina_km2 = 226.6
|stanovništvo_gustina_sq_mi = 555
|stanovništvo_gustina_rang = 55.
|GDP_PPP_godina = 2012
|GDP_PPP = {{nowrap|514.559 mrld. $<ref name=EC>{{cite web|url=http://www.economist.com/news/21566503-pakistan |title=Pakistan |publisher= The Economist |date=2012-11-21 |accessdate=20. IV 2013}}</ref>}}
|GDP_PPP_rang = 27.
|GDP_PPP_per_capita = 2.960 $<ref name=EC/>
|GDP_PPP_per_capita_rang = 
|GDP_nominal = {{nowrap|$230.525 billion<ref name=EC/>}}
|GDP_nominal_rang = 44.
|GDP_nominal_godina = 2012
|GDP_nominal_per_capita = $1,410 <ref name=EC/>
|GDP_nominal_per_capita_rank = 
|Gini_godina = 2008
|Gini_change =  <!--increase/decrease/steady-->
|Gini = 30.0 <!--number only-->
|Gini_ref = <ref name="wb-gini">{{cite web |url=http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI/ |title=Gini Index |publisher=World Bank |accessdate=2. III 2011}}</ref>
|Gini_rank = 
|HDI_godina = 2011
|HDI_change = increase <!--increase/decrease/steady-->
|HDI = 0.504 <!--number only-->
|HDI_ref = <ref>{{cite web |url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2011_EN_Complete.pdf |format=PDF |title=Human Development Report 2011. Human development index trends: Table 1 |publisher=[[United Nations Development Programme]] |page=219 |accessdate=12. XI 2011}}</ref>
|HDI_rang = 145.
|valuta = [[pakistanska rupija]] (Rs.)
|valuta_kod = PKR
|vremenska_zona = [[Pakistansko standardno vrijeme|PST]]
|utc_nadom = +5
|vremenska_zona_DST = [[Ljetno računanje vremena u Pakistanu|PDT]]
|utc_nadom_DST = +6<sup>b</sup>
|vozi_na = lijeva<ref>{{cite news |url=http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=story_28-7-2005_pg3_5 |title=Driving—the good, the bad and the ugly |author=Miguel Loureiro |date=28 July 2005 |work=Daily Times |accessdate=10. I 2010 |location=Pakistan |archiveurl=https://archive.today/20120530043812/http://www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=story_28-7-2005_pg3_5 |archivedate=2012-05-30 |dead-url=no }}</ref>
|pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Pakistanu|+92]]
|cctld = [[.pk]]
|fusnota_a = v. također [[Pakistanski engleski]].
|fusnota_b = Ne računa se uvijek; v. [[ljetno računanje vremena u Pakistanu]].
}}
'''Pakistan''' (پاکستان ); službeno: '''Islamska Republika Pakistan''') je država u [[Južna Azija|južnoj Aziji]]. Graniči s [[Indija|Indijom]], [[Kina|Kinom]], [[Afganistan]]om i [[Iran]]om. Na jugu izlazi na [[Arapsko more]], koje je dio [[Indijski ocean|Indijskog oceana]].

Pakistan je stvoren [[1947]]. godine, od većinski muslimanskog dijela [[Britanska Indija|Britanske Indije]], dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine [[1956]]., Pakistan se proglasio prvom [[islamska republika|islamskom republikom]] na svijetu. Istočni dio Pakistana je od [[1971]]. godine, postao nezavisna država Bangladeš.

== Etimologija ==

Porijeklo imena „Pakistan“ nije potpuno jasno. Na [[perzijski|perzijskom]] i [[urdski|urdskom]] ime zemlje znači „Zemlja čistih“. [[Choudhary Rahmat Ali]], zagovornik muslimanske države na potkontinentu i tvorac imena zemlje, u svom djelu „Sad ili nikad“ objavljenom [[28. siječnja]] [[1933]]., daje drugačije značenje imenu zemlje. On ga objašnjava kao akronim za akronim područja u kojima žive sjevernoindijski muslimani- [[Pandžab (Pakistan)|'''P'''andžab]], '''A'''fganija (današnja [[Sjeverozapadna pogranična pokrajina]]), [[Kašmir|'''K'''ašmir]], [[Sindh|'''S'''indh]] i [[Beludžistan|Beludžis'''tan''']]<ref name="Landesname nach C. R. Ali">Choudhary Rahmat Ali: [http://www.chaudhryrahmatali.com/books/now%20or%20never/nowornever.shtml Now Or Never: Are We To Live Or Perish Forever?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080414001014/http://www.chaudhryrahmatali.com/books/now%20or%20never/nowornever.shtml |date=2008-04-14 }}</ref>. Kasnije je zbog lakšeg izgovora dodano slovo „i“. Kao početno slovo riječi „[[islam]]“, ovo slovo može naglašavati važnost religije u prvoj islamskoj republici na svijetu, također može i naglašavati važnost rijeke [[Ind]], koja je najvažnija rijeka u Pakistanu.

== Historija ==

=== Regionalna historija do 1947. ===
[[Datoteka:Mohenjo-daro Priesterkönig.jpeg|mini|Kamena figura [[Indska kultura|Indske kulture]] protumačena kao "kralj svećenik"]]
Iako područje današnjeg Pakistana nikad nije bilo država pod tim imenom sve do nezavisnosti [[1947]]. već dio mnogih državnih tvorevina osvajača s Iranske visoravni i Indijskog potkontinenta, na ovom području se razvila jedna od najranijih svjetskih [[civilizacija]]. [[Civilizacija doline Inda|Indska civilizacija]] imala je razvijenu poljoprivredu, trgovinu, građevinarstvo i znanost, a koristila je dosad nedešifrirano [[indsko pismo]]. Ova civilizacija datira iz sredine [[3. milenij pne.|3. milenija pne.]], a nestala je oko 1800. pne. iz danas još nepoznatih razloga. Indska civilizacija protezala se uzduž [[Ind]]a i njenih pritoka u Sindhu i Pandžabu sve do sjeverozapadne Indije i [[Gudžarat]]a. Među brojnim pronađenim gradovima i naseljima najznačajniji su [[Harappa]] u Pandžabu i [[Mohendžo Daro]] u Sindhu.

Sredinom [[2. milenij pne.|2. milenija pne.]] u Pakistan iz Centralne Azije dolaze [[Arijci]]. Njih je karakterizirala [[Vede|vedska]] kultura i [[hinduizam]]. Sredinom 6. vijeka pne. čitavo područje zauzimaju [[Ahemenidska Monarhija|Ahemenidi]]. U 4. vijeku pne. dolazi do širenja [[budizam|budizma]], a dolaskom [[Antička Makedonija|Makedonaca]] dolazi do miješanja [[Helenizam|helenističke]] i budističke kulture. U 2. i 1. vijeku pne. dolazi do procvata [[Gandhara]] koje se nalazilo na prostoru današnjeg Afganistana i sjeverozapadnog Pakistana. Kasnije je Pakistan pripadao [[Kušansko carstvo|Kušanskom]] i [[Dinastija Gupta|Guptskom]] carstvu.

Početkom 8. vijeka je područje Pakistana došlo u kontakt s islamom, a [[712]]. godine su [[Arapi]] pod vodstvom Muhameda ibn Kasima osvojili područje Inda. Vjekovima je granica između islamske i indijske kulture bila istočno od Inda, tako da je Pandžab ostao izvan islamskog utjecaja. Tek oko 1000. godine je iranska dinastija [[Gaznavidi|Gaznavida]] proširila svoju državu na cijeli Pakistan i sjeverne dijelove Indije. Sve do početka 19. vijeka područjem Pakistana vladale su razne dinastije, uključujući vladavinu iranske [[Guridi|Guride]] (12. i 13. vijek), sjevernoindijski [[Delhijski sultanat]] (13. i 14. vijek) i [[Mogulsko Carstvo]] (od 16. do 18. vijeka), te afgansku dinastiju [[Durani]] (18. i 19. vijek).

Godine [[1843]]. je [[Britanska istočnoindijska kompanija]] zauzela Sindh, a šest godina kasnije i Pandžab. Tada počinje stogodišnje razdoblje pakistanske povijesti pod [[Britansko Carstvo|britanskom kolonijalnom]] vlašću. Od [[1858]]. godine su britanski posjedi u Indiji pod izravnom upravom britanske krune.

=== Historija nastanka Pakistana ===

Indijski pokret za nezavisnost počeo je djelovati od [[1885]]. godine, stvaranjem [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]]. Uz većinom hinduistički kongres, [[1906]]. godine je stvorena i [[Muslimanska liga]]. Njen vođa [[Muhamed Ali Džina]] uz potporu indijskih muslimana počinje zahtjevati zasebnu državu, ali svi pokušaji kompromisa s kongresom propadaju. Iako je veliki dio muslimanskog stanovništvo podupro ovu ideju, većina [[Paštunci|Paštunaca]] je bila za ujedinjenu Indiju ili za priključenje paštunskih područja Afganistanu. Lahorskom rezolucijom [[1940]]. godine, udareni su temelji za stvaranje muslimanske države u Indiji.

=== Historija od nezavisnosti 1947. ===

==== Osnivanje države i posljedice podjele Britanske Indije ====

Država Pakistan nastala je [[14. 8.]] [[1947]]. godine, od većinski muslimanskih dijelova [[Britanska Indija|Britanske Indije]]. U trenutku odvajanja na prostoru današnje Indije je ostalo više od četiri milijuna muslimana, dok je na prostoru Pakistana ostalo oko sedam milijuna hinduista i [[sikhizam|sikha]]. Pretpostavlja se da je u sukobima oko podjele život izgubilo oko 750.000 osoba. Nakon podjele Britanske Indije se Pakistan sastojao od dva, 1500 kilometara udaljena dijela - od zapadnog i istočnog Pakistana. Teritorij zapadnog Pakistana je područje na kojem se nalazi današnja Islamska Republika Pakistan. Istočni Pakistan sastojao se od istočnog, većinski muslimanskog dijela bivše britanskoindijske pokrajine [[Bengal]], a danas je to samostalna država [[Bangladeš]]. Pripadnost kneževine [[Kašmir]]a Indiji ili Pakistanu bila je upitna. Osim većinski hinduističkog [[Jammu]]a i većinski budističkog [[Ladakh]]a, većina stanovništva Kašmira su muslimani. Budući da su članovi vladajuće dinastije bili hinduisti, knez je ispočetka odugovlačio s odlukom, a kasnije se odlučio na pripojenje Indiji. Pakistan je s vremenom osvojio kontrolu nad sjeverozapadnim dijelom Kašmira. Obije države tvrde da je cijeli Kašmir njihov teritorij, a [[referendum]] kojeg su predložili [[Ujedinjeni narodi]] nikad nije proveden. [[Kašmirski sukob]] i danas dominira odnosima ovih dviju država.

==== Zapadni i istočni Pakistan do 1971. godine ====
[[Datoteka:Pakistan 1971.png|mini|Položaj zapadnog i istočnog Pakistana (1971.) u Aziji]]

Godine [[1948]]. umire Ali Džina. Zbog raznih političkih razloga [[1958]]. godine, dolazi do državnog udara pod vodstvom generala [[Muhamed Ajub Kan|Muhameda Ajub Kana]] što je točka prekretnica u povijesti zemlje. Nakon ovog vojnog režima slijedio je idući od [[1969]]. godine, pod vodstvom generala Muhameda Jahje Kana.

Velika udaljenost između dva dijela država je onemogućivala državnu i gospodarsku organizaciju, te stvaranje zajedničkog nacionalnog identiteta. Usprkos pripadnosti istoj religiji, zbog koje je ustavom iz [[1956]]. Pakistan postao prva [[islamska republika]] na svijetu, [[bengalski jezik]] i kultura ostali su najvažniji elementi identiteta istočnog Pakistana. Nejednakost se vidjela i u raspodjeli političke moći i gospodarskih resursa. Vlada u zapadnopakistanskom [[Karači]]ju, te od [[1958]]. u [[Islamabad]]u koji je postao novi glavni grad, zapostavljala je istočni Pakistan u raspodjeli državnog novca i u dodjeli vodećih funkcija u upravi i oružanim snagama. Nakon što je separatistička [[Awami Liga]] koja je bila druga po jačini politička stranka u Pakistanu, na izborima [[1970]]. pobijedila u svim izbornim jedinicama u istočnom Pakistanu, te time osvojila apsolutnu vlast u zajedničkom pakistanskom parlamentu, predsjednik Jahja Kan je proglasio izbore neregularnima i odbio predati vlast. Kao rezultat toga izbile su pobune čime je počeo [[Bangladeški rat|istočnopakistanski rat za nezavisnost]]. U prosincu 1971. je istočni Pakistan proglasio nezavisnost kao samostalna država [[Bangladeš]].

Vanjska politika Pakistana ostala je u sjeni moćnije susjedne države Indije s kojom je od 1947. vodila tri rata, od čega dva zbog Kašmira. Ni [[prvi indijsko-pakistanski rat]] koji je trajao od 1947. do 1949., niti [[drugi indijsko-pakistanski rat]] (1965.) nije promijenio status Kašmira. Godine [[1971]]., Indija je stala na stranu istočnopakistanskog pokreta za neovisnost u [[Bangladeški rat|Bangladeškom ratu]]. Godine 1999., ponovno je izbio oružani sukob u Kašmiru, ali je ostao ograničen na manje područje. Iako službeno nisu bili u ratu, u tom sukobu poznatom kao [[Kargilski rat]] je poginulo više stotina osoba u nekoliko tjedana.

==== Demokratsko razdoblje i vojna diktatura od 1972. do 1988. ====

Gubitak istočnog dijela zemlje je prisilio 1971. godine predsjednika Jahju Kana na ostavku, čime je počelo demokratičnije razdoblje. Njegov nasljednik [[Zulfikar Ali Buto]] prihvatio je 1973. godine novi ustav kojim su premijeru dodijeljene najveće državne ovlasti, a titula predsjednika je svedena na reprezentativnu ulogu. Godine [[1977]]., propalo je stvaranje demokratske vlade, a general [[Muhamed Zia ul-Hak]] je u nenasilnom državnom udaru svrgnuo premijera Buta i uveo treću vojnu diktaturu. On je daljnje islamizirao Pakistan i uveo [[šerijat]]ske zakone. Njegovu vladavinu je obilježio veliki gospodarski rast i sudjelovanje u [[Afgansko-sovjetski rat|afgansko-sovjetskom ratu]] u susjednom [[Afganistan]]u uz pomoć [[SAD]]-a.

==== Demokratsko razdoblje od 1988. do 1999. ====
[[Datoteka:Benazir Bhutto.jpg|mini|[[Benazir Buto]]: prva žena na čelu neke islamske države]]
Nakon smrti Zije ul-Haka [[1988]]. godine, održani su prvi slobodni izbori u zemlji nakon 1977., na kojima je pobijedila [[Benazir Buto]] koja je postala prvom ženom na čelu neke islamske države. Godine [[1990]]., na vlast dolazi [[Navaz Šarif]]. Buto opet dolazi na vlast [[1993]]., nakon čega je Šarif opet zamjenjuje od [[1997]]. godine. U svibnju [[1998]]., Pakistan provodi nekoliko nuklearnih pokusa kao reakciju na indijske nuklearne pokuse.

==== Vojna diktatura od 1999. ====

U jednom od oružanih sukoba s Indijom u kašmirskoj kargilskoj regiji u ljetu [[1999]]. je Pakistan doživio poraz. Vojnim udarom na vlast dolazi general [[Pervez Mušaraf]] koji uspostavlja četvrtu vojnu diktaturu u Pakistanu. Od [[2001.]] godine je Mušaraf predsjednik države.

Od [[Napadi 11. rujna 2001.|terorističkih napada 2001.]] na SAD se u Pakistanu događaju brojni religijski motivirani sukobi, posebice zato što je Mušaraf bliski saveznik u političkom i vojnom smislu sa [[SAD]]-om. Usprkos nezadovoljstvu pakistanske javnosti Mušarafov režim i dalje je aktivno uključen u [[rat protiv terorizma]] kojeg su pokrenule Sjedinjene Države.

U studenom [[2007]]. godine je general Mušaraf proglasio izvanredno stanje i suspendirao ustav zemlje. Nedugo nakon toga je Pakistan izbačen iz [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]].

== Geografija ==

Pakistan se proteže između 24. i 37. sjeverne [[Geografska širina|geografske širine]], te između 61. i 77. istočne [[Geografska dužina|geografske dužine]] na površini od 796.095&nbsp;km² čime je deveta po veličini država u [[Azija|Aziji]]. Ako se uključe [[Azad Kašmir]] i [[Sjeverna područja]], država ima površinu od 880.254&nbsp;km² što je površina koja je otprilike 3,5 puta veća od bivše [[SFRJ|Jugoslavije]]. Graniči s četiri nezavisne države: [[Iran]]om na jugozapadu, [[Afganistan]]om na sjeverozapadu, [[Kina|Kinom]] na sjeveroistoku i [[Indija|Indijom]] na istoku. Na jugu Pakistan ima 1046&nbsp;km dugu obalu na [[Arapsko more|Arapskom moru]].

=== Položaj ===
[[Datoteka:Paktopo de.jpg|mini|lijevo|Topografska karta Pakistana]]
[[Datoteka:K2 8611.jpg|mini|Vrh [[K2]] (8611 m) koji je najviša točka Pakistana]]

Pakistan se ugrubo može podijeliti na tri velike regije: visinsko područje na sjeveru, dolinu rijeke Ind i Balučistansku visoravan.

Na krajnjem sjeveru Pakistan se dodiruje s [[Hindukuš]]om, [[Karakorum]]om i [[Himalaja|Himalajom]], koje su najviše planine svijeta i koje dijele zemlju od [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Hindukuš se proteže od afganistanske granice na zapadu do gornjih dijelova Inda na istoku i doseže visinu od oko 7700 metara ([[Tirič Mir]]). Na Karakorumu, sjeverno od Inda se nalazi 8611 metar visok [[K2]], najviša točka u Pakistanu i drugi najviši vrh na svijetu. Južno od gornjeg Inda, Pakistan ima manji udio u Himalajama, s 8125 metar visokim vrhom [[Nanga Parbat]]. Pet od 14 vrhova svijeta koji su viši od 8000 metara nalaze se na teritoriju kojeg kontrolira Pakistan.

Utjecajni sliv Inda je velik skoro milijun kvadratnih kilometara, a u njemu se nalaze skoro sve velike pakistanske rijeke – [[Kabul (rijeka)|Kabul]], [[Dželam]], [[Čenab]], [[Ravi]] i [[Satledž]]. Dolina rijeke Ind je veliko plodno područje koje je oblikovao mulj iz rijeke. Može se podijeliti na dvije regije koje ugrubo odgovaraju pokrajinama [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] i [[Sindh]]. Rijeka na kraju završava u 8000&nbsp;km² velikoj [[Riječna delta|delti]] koja je ulijeva u [[Arapsko more]].

Sjeveroistokom Balučistana dominiraju Sulejmanske planine koje obilježavaju granicu između [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]] i Indijskog potkontinenta. Ostatak ovog geografskog područja je većinom pustinjsko područje s manjim naseljenim zajednicama koje žive većinom uz rijeke. Ovo je područje čestih [[potres|sezmičkih aktivnosti]] zbog podvlačenja [[Indijska ploča|indijske ploče]] pod [[Euroazijska ploča|euroazijsku ploču]].

=== Klima ===
[[Datoteka:Pakistan.A2005097.0615.1km.jpg|mini|desno|150px|Pješčana oluja iznad Pakistana i okolnih zemalja u travnju 2005. godine]]

U Pakistanu vlada [[Aridna klima|suha]] [[Suptropi|podtropska]] [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] [[klima]] sa znatnim lokalnim i sezonalnim razlikama, dok padaline nisu česte. Lokalne razlike se najjasnije vide na primjeru obalne klime uzduž Arapskog mora gdje je obično toplo i klime u planinskim lancima na koje se može doći samo s vrhunskom opremom u svibnju i lipnju.

Zime su obično hladne i suhe, a traju od prosinca do veljače. Proljeća su topla i suha, te traju od ožujka do svibnja nakon čega počinje ljetno monsunsko razdoblje koje traje do rujna. Drugo monsunsko razdoblje traje od listopada do studenog.

Značajnije padaline (preko 1000&nbsp;mm godišnje) se događaju u sjevernom Pandžabu. [[Lahore]] godišnje prima oko 500 [[mm]], dok u južnom Pandžabu i Sindhu je taj prosjek manji od 200&nbsp;mm. Iznimno sušno područje je Balučistan, gdje u zapadnim područjima godišnje padne manje od 100&nbsp;mm padalina. Najveći broj padalina ovdje padne u zimi.

Najviša zabilježena temperatura u Pakistanu je izmjerena u [[Multan]]u u lipnju 1993. godine, kad je temperatura narasla do 54[[°C]].

== Politika ==

Od nezavisnosti je političku situaciju u zemlji karakterizirala nestabilnost. Kratka demokratska razdoblja su uvijek prekidali vojni udari. Vojska je vladala zemljom od 1958. do 1971., od 1977. do 1988., te ponovno od 1999. godine.

U nekim dijelovima zapadnog Pakistana gdje postoji feudalna i plemenska organizacija znatno je smanjen utjecaj države. To je posebno istaknuto u područjima gdje se nalaze [[Paštunci|paštunska]] plemena i u pograničnom području [[Waziristan]]a pod [[Talibani|talibanskom]] kontrolom u [[Plemenska područja pod federalnom upravom|Plemenskim područjima pod federalnom upravom]] gdje službeni Islamabad praktički više nema utjecaja. Slična je situacija i u nekim dijelovima [[Balučistan (Pakistan)|Balučistana]] i [[Sjeverozapadna pogranična pokrajina|Sjeverozapadne pogranične pokrajine]] gdje puno veći utjecaj imaju plemenske vođe i veleposjednici. Država ima najveći utjecaj u gusto naseljenim pokrajinama [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] i [[Sindh]].

Korupcija u državi je raširena skoro na svim razinama uprave. Prema međunarodnom indeksu korupcije [[Transparency International]]a za 2006. godinu, Pakistan se nalazi na 142. mjestu, prema čemu spada u najkorumpiranije zemlje svijeta<ref name="Korruption">Internet Center for Corruption Research: [http://www.icgg.org/corruption.cpi_2006.html Transparency International (TI) 2006 Corruption Perceptions Index (CPI)]</ref>.

=== Politički sistem ===
[[Datoteka:Pakistani parliament house.jpg|mini|Zgrada parlamenta u [[Islamabad]]u]]
Prema ustavu iz 1973. godine, Islamska Republika Pakistan je [[federacija|federalna]] polupredsjednička [[demokracija|demokratska]] [[republika]]. [[Islam]] je državna religija. Iako je nakon ukidanja ustava 1999. on ponovno vraćen 2002., ponovno je suspendiran u studenom 2007. godine.

Prema ustavu, na čelu države nalazi se predsjednik kojeg izborno tijelo bira na mandat od pet godina. Predsjednik mora biti musliman star minimalno 45 godina. Dužnosti predsjednika su većinom reprezentativne uz neka posebna prava. Predsjednik ima mogućnost raspuštanja nacionalne skupštine i nalazi se na čelu oružanih snaga.

Prema ustavu, zakonodavnu vlast ima [[parlament]] (medžlis). On se sastoji od dva doma, nacionalne skupštine (gornji dom) i senata (donji dom). Nacionalna se skupština sastoji od 342 zastupnika, od kojih se 272 bira izravno na izborima na petogodišnji mandat. Glasačko pravo imaju svi građani stariji od 18 godina. Šezdeset parlamentarnih mjesta imaju žene, a deset je rezervirano za članove vjerskih manjina. Rezervirana mjesta dodjeljuju se strankama sukladno njihovom izbornom rezultatu. Senat ima 100 zastupnika koji se biraju iz pokrajinskih skupština svih pokrajina i Plemenskih područja pod federalnom upravom. Iako se po hijerarhiji senat nalazi iznad skupštine, skupština ima više moći.

=== Pravosudni sistem ===

Pakistanski pravosudni sistem je još većinom zasnovan na britanskoindijskom pravu, uključujući ''[[Common Law]]'', a od 1970-ih u sistem su uključeni i brojni islamski šerijatski zakoni.

Vrhovni sud Pakistana (''Supreme Court'') nalazi se u Islamabadu. Predsjednika vrhovnog suda (''Chief Justice'') bira predsjednik države. Ostale suce vrhovnog suda i sve suce visokih sudova (''High Courts'') u pokrajinama, također bira predsjednik države uz savjetovanje predsjednika vrhovnog suda. Vrhovni sud je nadležan za sporove između države i pokrajina, te između samih pokrajina.

Uz civilno pravosuđe postoji i Federalni šerijatski sud (''Federal Shariat Court'') s osam sudaca. Trojica od sudaca su vjerski učenjaci tj. uleme. Zadatak ovog suda je usklađivanje zakonodavstva s islamskim učenjima.

Iako su [[Paštunci|paštunska]] plemenska vijeća (džirge) zabranjena, u nekim dijelovima zemlje njihov sud se i dalje poštuje.

=== Političke stranke ===

Najvažniju ulogu poslije nezavisnosti zemlje imala je [[Muslimanska liga]], koja je imala sličnu ulogu kao [[Indijski nacionalni kongres|Kongrasna stranka]] u Indiji. Nakon smrti Ali Džine [[1948]]. koji je bio vođa stranke, ona je brzo izgubila na važnosti. Najpoznatija nasljednca ove stranke danas je ''Pakistan Muslim League Quaid-e-Azam'' (PML-Q) bliska generalu Mušarafu. Dodatak imenu ''Quaid-e-Azam'' na urdskom znači „veliki vođa“, a odnosi se na osnivača države Ali Džinu. Narodna stranka Pakistana (''Pakistan People’s Party'' ili PPP) koja je osnovana [[1967]]. bila je vladajuća stranka za vrijeme Zulfikara Ali Buta i njegove kćeri Benazir Buto. Dvije glavne islamističke stranke su ''Jamaat-e-Islami'' (Islamska zajednica) i ''Jamiat-Ulema-e-Islam'' (Islamska zajednica ulema) koje zajedno čine dio vjerske koalicije ''Muttahida Majlis-e-Amal'' (MMA) koja je jaka u Balučistanu i Sjeverozapadnoj pograničnoj pokrajini. Muhadžirsku manjinu u zemlji zastupa ''Muttahida Qaumi Movement'' (MQM).

=== Članstvo u međunarodnim organizacijama ===

Stjecanjem nezavisnosti 1947. godine, Pakistan je postao član [[UN]]-a. Država je [[1972]]. izašla iz [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealtha]] čija je članica bila od nezavisnosti zbog priznavanja [[Bangladeš]]a i njegovog članstva u Commonwealthu. Iako se Pakistan [[1989]]. ponovno odlučio za članstvo u zajednici, suspendiran je [[1999]]. nakon Mušarafovog vojnog udara sve do 2004. godine. Nakon proglašenja izvanrednog stanja u Pakistanu, [[22. studenog]] [[2007]]. državi je ponovno suspendirano članstvo. Pakistan je član i [[Svjetska banka|Svjetske banke]], Međunarodnog monetarnog fonda ([[MMF]]), Organizacije islamske konferencije ([[OIK]]), [[Azijska banka za razvoj|Azijske banke za razvoj]], Južnoazijskog udruženja za regionalnu suradnju ([[SAARC]]), Organizacije za gospodarsku suradnju ([[ECO]]) i mnogo drugih međunarodnih organizacija. Unutar [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] Pakistan spada u skupinu od 20 glavnih zemalja u razvoju ([[G20 zemalja u razvoju|G-20]]).

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Tippu Sultan (D 185).jpg|mini|220px|Razarač PNS ''Tippu Sultan'' (D 185), nazvan po [[Tipu Sultan]]u]]
Pakistanski vojni budžet je s 4,26 milijarde dolara (2005.) puno manj od susjednih država kao što su Indija (19,04 milijardi), Kina (81,48 milijardi) i Iran (6,2 milijardi). Ipak udio vojnog budžeta u državnom proračunu je s 21% (2005.) neobično visok. Pakistanska vojska je podijeljena u tri klasična vojna roda s ukupno oko 520 000 ljudi. Od toga [[Ratno zrakoplovstvo|zračne snage]] imaju oko 45 000 pripadnika, a [[Ratna mornarica|mornarica]] oko 25 000. Postoji i oko 513 000 rezervista i oko 300 000 pripadnika paravojnih jedinica. Sveukupno oružane snage imaju oko 1,4 milijuna ljudi. Glavni zapovjednik je predsjednik države.

Kopnene snage imaju oko 2300 tenkova, tipa [[T-59]] (oko 1200 komada), [[T-80UD]] (oko 320 komada), [[Al-Khalid]] (modificiran T-90 II; oko 320 komada), [[T-69]] (oko 250 komada) i [[T-85]] (oko 200 komada). Uz 1150 oklopnih transportera tipa [[M113]], vojska ima oko 3000 topova i haubica (stanje 2005.).<ref name="Landstreitkräfte">[http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/army-equipment.htm Pakistan Army Equipment]</ref>

Zračne snage imaju oko 327 borbenih zrakoplova tipa [[Mirage 3]] (87 komada), [[MiG-21|J-7]] (inačica MiGa 21; 74 komada), [[Mirage 5]] (52 komada), [[NAMC Q-5|Q-5]] (42 komada), [[MiG-19|J-6]] (inačica MiGa 19; 40 komada) i [[F-16]] (32 komada), kao i 288 školskih i 32 transportna zrakoplova. Pakistanske zračne snage imaju i 15 borbenih zrakoplova tipa [[Alouette III]] (stanje 2005.)<ref name="Luftwaffe">[http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/air-force-equipment.htm Pakistan Air Force]</ref>.

Konvencionlne pomorske snage uključuju jedan razarač, osam fergata, devet podmornica i devet helikoptera tipa [[Sea King]] i [[Sea Lynx]] (stanje 2005.)<ref name="Marine">[http://www.globalsecurity.org/military/world/pakistan/navy.htm Pakistan Navy]</ref>.

Pakistan je kao i Indija, [[nuklearne sile|Nuklearna sila]] i nije potpisao dogovor o neširenju nuklearnog oružja. Prvo nuklearno oružje testirano je 1998. godine. Pretpostavlja se da država posjeduje od oko 24 do 75 nuklearnih glava, makar ne postoje službene brojke. Također je nepoznat i broj srednje i dalekodometnih projektila. Poznato je da država ima projektile tipa ''[[Shaheen I]]'', ''Shaheen II'', ''Ghauri I-III'' kao i ''Hatf-II Abdali''. Pakistan je u kolovozu [[2005]]. testirao i krstareću raketu ''Hatf VII Babur'' koja može nositi nuklearnu glavu. Time ima mogućnost napasti bilo koju zemlju u središnjoj Aziji i bliskom istoku.

== Politička podjela države ==

Pakistan je nakon ustava iz [[1973]]. federalna država. Podijeljen je na četiri pokrajine, a to su: [[Balučistan (Pakistan)|Balučistan]], [[Sjeverozapadna pogranična pokrajina]], [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] i [[Sindh]] od kojih svaka ima vlastitu pokrajinsku skupštinu čije članove narod bira na pet godina. Na čelu pokrajinske vlade nalazi se čelnik stranke s najvećim brojem zastupnika u pokrajinskoj skupštini.

[[Teritorij glavnoga grada Islamabada]] i [[Plemenska područja pod federalnom upravom]] na granici s [[Afganistan]]om su pod izravnom upravom središnje vlasti, kao i [[Sjeverna područja]] u Kašmiru pod pakistanskom okupacijom. Autonomno područje [[Azad Kašmir]] ima vlastitu zakonodavnu skupštinu, premijera i predsjednika.

Svaka teritorijalna jedinica je podijeljena u okruge. Teritorij glavnoga grada čini samo jedan jedini okrug. Sveukupno u Pakistanu postoji 119 okruga, od kojih su 14 u okupiranom području Kašmira. Jedina iznimka su Plemenska područja pod federalnom upravom.

[[Datoteka:Sub Pakistan.png|mini|250px|Politička podjela Pakistana]]

{| class="prettytable"
! bgcolor=#DDDDDD | || bgcolor=#DDDDDD | Teritorijalna jedinica || bgcolor=#DDDDDD | Status || bgcolor=#DDDDDD | Glavni grad || bgcolor=#DDDDDD | Površina
|-
| 1 || [[Balučistan (Pakistan)|Balučistan]] || pokrajina || [[Quetta]] || align=right | 347.190&nbsp;km²
|-
| 2 || [[Sjeverozapadna pogranična pokrajina]] || pokrajina || [[Pešavar]] || align=right | 74.521&nbsp;km²
|-
| 3 || [[Pandžab (Pakistan)|Pandžab]] || pokrajina || [[Lahore]] || align=right | 205.344&nbsp;km²
|-
| 4 || [[Sindh]] || pokrajina || [[Karači]] || align=right | 140.914&nbsp;km²
|-
| 5 || [[Teritorij glavnoga grada Islamabada|Islamabad]] || Teritorij glavnoga grada || [[Islamabad]] || align=right | 906&nbsp;km²
|-
| 6 || [[Plemenska područja pod federalnom upravom]] || područje pod saveznom upravom || Pešavar || align=right | 27.220&nbsp;km²
|-
| 7 || [[Azad Kašmir]] || autonomno područje || [[Muzafarabad]] || align=right | 11.639&nbsp;km²
|-
| 8 || [[Sjeverna područja]] || područje pod saveznom upravom || [[Gilgit]] || align=right | 72.520&nbsp;km²
|-
| || '''Pakistan''' || '''islamska republika''' || '''Islamabad''' || align=right | 880.254&nbsp;km²
|}

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Pakistan-demography.png|mini|Rast stanovništva od 1961. do 2003.]]

=== Trendovi ===
Po popisu stanovništva iz [[1998]]. godine, zemlja je imalo 132 milijuna stanovnika (isključujući okupirana područja Kašmira gdje živi oko četiri milijuna ljudi), u srpnju [[2006]]. godine, ovaj broj se popeo na 166 milijuna, što uključuje kontrolirana područja Kašmira<ref name="Bevölkerung Juli 2006">CIA World Factbook: [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pk.html Pakistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200524220650/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pk.html |date=2020-05-24 }}</ref>. Po tome je Pakistan šesta zemlja svijeta po broju stanovnika, poslije [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[SAD]]-a, [[Indonezija|Indonezije]] i [[Brazil]]a.

Gustoća stanovništva od 188 stanovnika/km² slična je [[Italija|Italiji]]. Ipak, stanovništvo je vrlo nejednako naseljeno diljem zemlje. Tri četvrtine stanovništva živi u plodnim riječnim područjima [[Pandžab (Pakistan)|Pandžaba]] i [[Sindh]]a, dok su suha područja na sjeveru i zapadu zemlje vrlo slabo naseljena. Najslabije naseljena područja su pustinja [[Thar]] i [[Balučistan (Pakistan)|Balučistan]]. U Balučistanu koji pokriva oko 40 % površine zemlje živi samo pet posto stanovništva, dok u Pandžabu koji ne čini ni četvrtinu površine zemlje živi više od polovice stanovništva. Stopa urbanizacije je još prilično niska, [[2004]]. godine samo je 34 % Pakistanaca živjelo u gradovima.

S godišnjim rastom stanovništva većim od dva posto, Pakistan ima jednu od najvećih stopa rasta u Aziji. Iako je broj živorođenih na 1000 stanovnika pao s 43 ([[1970]].) na 29,74 ([[2006]].), i dalje je na vrlo visokoj razini. Ipak, ovo nije jedini razlog visokom rastu broja stanovnika. Poboljšana zdravstvena zaštita je povećala očekivanu životnu dob s 51 godine (1970.) na 63,4 godine (2006.), čime je broj umrlih na 1000 stanovnika u istom razdoblju pao s 16 na 8,23. Stopa feritlnosti 2006. godine, bila je četiri djeteta po ženi, prosječna starost stanovništva bila je 20 godina, s postotkom od 39 % djece starosti manje od 15 godina.

=== Etnički sastav ===

[[Datoteka:Panjabi father and son.jpg|mini|Pandžabac sa sinom]]
Pakistan je [[višenarodna država]]. Više od tri četvrtine stanovništva zemlje su indoarijskog podrijetla. Daleko najveća etnička skupina od ove grupe su [[Pandžapci]] s udjelom od preko 40 % u stanovništvu, a slijede ih [[Sindhi]] s 14 % i [[Saraiki]] s 10 % koji žive u južnom Pandžabu. Poseban položaj zauzimaju [[muhadžir]]i s udjelom od sedam do osam posto u stanovništvu. Oni su jedna od posljedica podjele [[Britanska Indija|Britanske Indije]] 1947. godine, kad su brojni sjevernoindijski muslimani izbjegli u Pakistan. Za razliku od ostalih etničkih skupina oni žive većinom u gradovima diljem zemlje. U Sindhu zauzimaju 40 %, dok u Pandžabu zauzimaju 10 % urbanog stanovništva. Njihov udio među ruralnim stanovništvom je iznimno mali.

Iranski narodi čine oko 20 % stanovništva Pakistana. [[Paštunci]] koji žive u sjeverozapadu zemlje uz granicu s Afganistanom i u sjevernom Balučistanu su, s udjelom od 15 % u stanovništvu, druga po broju etnička skupina u Pakistanu. Najveći dio od procjenjenog broja od tri milijuna afganistanskih izbjeglica u Pakistanu pripadaju ovoj etničkoj skupini. Druga velika iranska etnička skupina su [[Baluči]] (''Baluči'') koji čine oko tri posto stanovništva. I [[Paštunci]] i [[Baluči]] podijeljeni su u [[pleme]]nske zajednice.

[[Brahui]] u istočnom Balučistanu su izolirani predstavnici [[Dravidi|dravidskih]] naroda, koji inače većinom žive na jugu Indije. U zemlji žive još brojne etničke skupine, pogotovo na sjeveru zemlje.

==== Etničke grupe ====
{{Glavni|Etničke grupe Pakistana}}

=== Jezici ===
[[Datoteka:Pakistan_Sprachen.PNG|mini|Jezici u Pakistanu.]]
U Pakistanu se govori više od 50 jezika. Ti jezici obično odgovaraju etničkoj podjeli zemlje<ref name="Sprachen">[http://homepages.fh-giessen.de/kausen/wordtexte/Pakistan%20Sprachen.doc Pakistanski jezici]</ref>.

Službeni jezici su [[urdski]] i [[engleski]]. Dok se engleski koristi većinom u državne, poslovne i obrazovne svrhe, urdski je jezik općeg sporazumijevanja u zemlji. Ovaj nacionalni jezik iznimno je sličan [[hindi]]ju, glavnom nacionalnom jeziku Indije, a razlikuje se većinom po posuđenicama iz [[perzijski|perzijskog]] i [[arapski|arapskog]], te po pismu (inačici arapskog pisma). Kao materinski jezik urdski govori sedam do osam posto stanovništva, većinom muhadžiri. Broj govornika ovog jezika, zbog njegove društvene uloge stalno raste, ponajviše zahvaljujući njegovoj upotrebi u školama (urdski je nastavni jezik na primarnoj i sekundarnoj razini školovanja). Promoviranje ovog jezika kao nacionalnog jezika naišlo je na otpor u mnogim područjima gdje se koriste lokalni jezici.

Daleko najveći jezik po broju izvornih govornika je [[pandžapski]], kojeg prema popisu iz 1998. godine govori 43 % stanovništva, ipak ovaj jezik u pisanom obliku nema veliku važnost i za razliku od situacije u Indiji, nije priznat kao službeni jezik. [[Sindski jezik]] kojim se služi 14 % stanovništva, u pokrajini [[Sindh]] se koristi i u službene svrhe. Govornici [[saraiki]]ja (10 % stanovništva) većinom žive u južnom Pandžabu. [[Hindko]], još jedan indoarijski jezik, materinski je jezik za oko petinu stanovništva u [[Sjevernozapadna pokrajina|Sjeverozapadnoj pokrajini]], što je oko dva posto stanovništva na nacionalnoj razini. [[Paštunski]] (15%) i [[balučijski]] (3%) su [[iranski jezici]], dok je jezik [[brahui (jezik)|brahui]] (1,5%) dravidski jezik. U [[Karači]]ju žive mumbajske skupine koje i danas govore [[gudžaratski]].

Na sjeveru zemlje postoji veliki broj jezika, koji obično nemaju više od milijun govornika. Ovi jezici spadaju u dardske, indoarijske i sinotibetanske skupine. U sjevernim područjima živi i oko 100.000 govornika izoliranog [[burušaski jezik|burušaskog]] jezika.

=== Religije ===
[[Datoteka:Faisal mosque2.jpg|mini|Džamija Faisal u [[Islamabad]]u koji prima do 74.000 vjernika]]

[[Islam]] je državna religija zemlje. Prema popisu stanovništva iz [[1998]]. godine, 96,3 % pakistanskog stanovništva su [[muslimani]]. Od mnoštva oblika islama, oko 80% stanovništva prakticira tradicionalni ortodoksni oblik islamske vjere. Ovo je osobito izraženo među stanovništvom s paštunskom većinom. Religijske manjine, kao [[hinduizam|hinduisti]], još uvijek nemaju sva prava u izražavanju svojih vjerskih uvjerenja koja često skrivaju od javnosti.

Većina vjernika su [[suniti|sunitski]] muslimani. Ovaj pravac islama podijeljen je na više škola mišljenja. Pravac s najviše sljedbenika su [[Barelvije]], koji slijede [[sufizam|sufijski]] pokret i [[Hanefijski mezheb|hanefijski]] [[mezheb]]. Većinom dominiraju u ruralnim dijelovima Sindha i Pandžaba, ali imaju mnoštvo sljedbenika i u velikim gradovima kao [[Lahore]], [[Multan]] i [[Rawalpindi]]. [[Deobandi]] koji isto slijede hanefijski mezheb i zagovaraju strogo pridržavanje islamskih pravila su najviše zastupljeni u Karačiju, te među [[Paštunci]]ma u [[Sjeverozapadna pokrajina|Sjeverozapadnoj pokrajini]] i [[Balučistan (Pakistan)|Balučistanu]].

Postotak [[šijiti|šiitske]] skupine [[imamiti|imamita]] u sveukupnom stanovništvu zemlje nije posve jasan. Obično se procjenjuje da ih ima oko 20 %. Zastupljeni su u Karačiju, Lahoreu, [[Sialkot]]u i [[Jhang]]u, kao i u Sjevernim područjima. U Pakistanu postoje dvije velike skupine [[Ismailije|ismailita]]. Bohri žive većinom u Karačiju, a Nizari većinom u Sjevernim područjima i Sjeverozapadnoj pokrajini. [[Ahmedije]] koji čini 0,2 posto stanovništva i koji žive većinom u [[Rabwah]]u i oko [[Sialkot]]a, od [[1974]]. nisu službeno priznati kao pripadnici islamske zajednice, te su često podvrgnuti progonima.

Za vrijeme podjele [[1947]]. godine, skoro svi hinduisti i [[sikhizam|sikhi]] su napustili Pandžab. U Sindhu je ostala trećina hinduista. Danas u toj pokrajini živi oko 1,8 milijuna hinduista, što je skoro sveukupna [[hinduizam|hinduistička]] zajednica zemlje koja na nacionalnoj razini čini 1,8% stanovništva. U zemlji postoji i nešto manji broj [[kršćanstvo|kršćana]], oko 1,6%. Oni žive većinom oko [[Lahore]]a, u [[Rawalpindi]] i [[Islamabad]]u, te u [[Karači]]ju. Mnogi od njih su bili pripadnici kaste ''[[Daliti|nedodirljivih]]'', koji su za vrijeme britanske vlasti prešli na kršćanstvo. Jedan dio došao je i iz [[Goa|Goe]]. Oko polovice kršćana pripadaju [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]], dok druga polovica pripadaju zajednici protestantskih Crkvi naziva [[Church of Pakistan]]. Također postoje i neke manje kršćanske zajednice, kao i druge vjerske zajednice, primjerice [[Zoroastrizam|zoroastristi]]. Napadi na hinduiste i kršćane nisu rijetkost, te je zbog toga Pakistan smatran zemljom vjerske netolerancije<ref name="Religiöse Intoleranz">Human Rights Documentation Center: [http://www.hrdc.net/sahrdc/hrfeatures/HRF31.htm The Religious Intolerance in Pakistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016182815/http://hrdc.net/sahrdc/hrfeatures/HRF31.htm |date=2007-10-16 }}</ref>.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:PK Karachi asv2020-02 img22 Chundrigar Road.jpg|mini|200px|desno|Pogled na Karači koji je financijsko središte Pakistana.]]
U Pakistanu vlada tržišno gospodarstvo. Sva velika industrijska poduzeća koja su nacionalizirana u 1970-ima su postupno reprivatizirana od 1990-ih. Nakon velikog usporenja rasta gospodarstva koji se dogodio kao rezultat vojnog udara 1999. godine, pakistansko gospodarstvo od 2002. bilježi snažan rast. U razdoblju godine 2005./2006. taj je rast bio 6,6 posto. Ukupni [[bruto domaći proizvod]] 2005. godine je po [[Svjetska banka|Svjetskoj banci]] bio oko 110 milijardi [[USD]]<ref name="Angaben der Weltbank">Svjetska banka: [http://devdata.worldbank.org/AAG/pak_aag.pdf Pakistan at a Glance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070411135508/http://devdata.worldbank.org/AAG/pak_aag.pdf |date=2007-04-11 }}</ref>. Godišnji prihod po stanovniku je još nizak i iznosi 700 USD.

Pakistansko gospodarstvo najviše narušava raširena [[korupcija]], nedostatak infrastrukture u pojedinim dijelovima zemlje i nestabilna politička situacija koja otežava strane investicije. [[Inflacija]] je poprilično visoka (2005./2006. je bila 7,9%<ref name="Inflation">Government of Pakistan, Federal Bureau of Statistics: [http://www.statpak.gov.pk/depts/fbs/statistics/yearly_inflation/yearly_inflation.html Yearly Inflation Rates of Pakistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124144017/http://www.statpak.gov.pk/depts/fbs/statistics/yearly_inflation/yearly_inflation.html |date=2007-11-24 }}</ref>), kao i budžetski deficiti koji iznosi 4,2%<ref name="Haushaltsdefizit">Government of Pakistan, Ministry of Finance: Fiscal Development; [http://www.finance.gov.pk/publications.htm (04-fd.doc) „Statistical Supplement Pakistan Economic Survey 2005–06“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071122230221/http://www.finance.gov.pk/publications.htm |date=2007-11-22 }}</ref>.

=== Poljoprivreda ===

Unatoč velikom napretku u industrijalizaciji i razvitku uslužnog sektora, pakistanskom gospodarstvom još snažno dominira [[poljoprivreda]]. Iako se obrađuje samo jedna trećina obradivih površina u zemlji, 44,1% zaposlenog stanovništva radi u poljoprivredi(2005./2006.<ref name="Erwerbstätigkeit">Government of Pakistan, Federal Bureau of Statistics: [http://www.statpak.gov.pk/depts/fbs/publications/lfs0506_q3/t11.pdf Percentage distribution of employed persons by major industry division]</ref>), a njezin udio u ukupnom BDP-u je 21,6% (2005./2006.<ref name="BIP-Anteile">Government of Pakistan, Ministry of Finance: [https://web.archive.org/web/20060822000921/http://www.finance.gov.pk/survey/sur_chap_05-06/01-Growth.pdf Growth and Investment; tablica 1.2 u dodatku]</ref>).

Četiri petine poljoprivrednih površina nalazi se uz Ind, dok se ostatak nalazi u oazama u Balučistanu i sjevernim planinama. Najviše se proizvode [[žitarice]] i [[voće]], kao datulje i banane. [[Pšenica]] je kultura koja se najviše uzgaja. Pakistan spada među deset najvećih proizvođača pšenice na svijetu. U mnogo manjem broju uzgajaju se i [[riža]], [[kukuruz]] i [[proso]]. Zbog močvarnosti i slanosti tla, poljoprivredna produktivnost nije visoka. Kako bi se izbjegli ovi problemi uvedeni su sistemi za odvodnju i pumpe.

Najveći poljoprivredni izvozni proizvod je [[pamuk]] kojeg se godišnje proizvede više od pet milijuna tona što čini Pakistan četvrtim svjetskim izvoznikom pamuka. Ostali važne izvozne kulture su [[šećerna trska]] i [[duhan]].

=== Industrija ===

Stjecajem neovisnosti je u Pakistanu ostalo, uključujući današnji Bangladeš, samo pet posto britanskoindijske [[Industrija|industrije]]. Budući da je razvoj industrije bio prioritet, počela je djelovati pakistanska industrijska politika. Danas država ima vrlo raznoliku industrijsku proizvodnju u kojoj je zaposleno 20,6% (2005./2006.<ref name="Erwerbstätigkeit"/>) radne snage, od čega dvije trećine u proizvodnji i jedna trećina u izgradnji. Udio industrije u ukupnom gospodarstvu zemlje je 26,0%<ref name="BIP-Anteile"/>).

Daleko najvažnija grada industrijske proizvodnje je tekstilna industrija, pogotovo u preradi pamuka. Pakistan je jedan od najvećih svjetskih proizvođača pamučne robe. Također je vrlo bitna i prerada kože, od koje se proizvodi kožna odjeća, cipele, rukavice i nogometne lopte. Među ostale važne industrijske grane spadaju prehrambena, kemijska i farmaceutska industrija, te prerada i proizvodnja cementa, metala i papira.

=== Vanjska trgovina ===
[[Datoteka:Karachi - Pakistan-market.jpg|mini|Tekstilna roba je najvažniji pakistanski izvozni proizvod]]
2005./2006. Pakistan je izvezao dobra vrijedna 14,962 milijardi USD. Glavni izvozni proizvodi bili su tekstilna roba (59,7 %, većinom pamuk, ponajviše odjeća, posteljina, ručnici i sl.), živežne namirnice (9,6 %, od čega riža čini 6,9 %), koža i cipele (ukupno 6,7 %), gorivo (4,5 %), kemikalije i farmaceutika (2,7 %), industrijski proizvodi (2,2 %, većinom medicinski instrumenti), sportska oprema (2,1 %) i tepisi (1,5 %)<ref name="Außenhandel Pakistan">Government of Pakistan, Ministry of Commerce: [http://www.commerce.gov.pk/Tradestat.asp#2 Trade Statistics and Analysis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214094517/http://www.commerce.gov.pk/Tradestat.asp#2 |date=2007-12-14 }}</ref>.

Ukupni uvoz 2005./2006. iznosio je 25,598 milijardi USD, a uključivao je strojeve i vozila (27,5 %), naftu i naftne derivate (23,3 %), kemikalije (14,7 %), živežne namirnice (6,7 %, od čega 2,6 % ulje, 1,7 % šećer i 0,8 % čaj), željezo i čelik (6,0 %) i tekstile (1,9 %)<ref name="Außenhandel Pakistan"/>.

Najveći pakistanski trgovinski partneri su [[Europska unija]] (posebice [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Njemačka]]), [[SAD]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Saudijska Arabija]], [[Kina]], [[Japan]] i [[Kuvajt]].

== Infrastruktura ==

=== Cestovni promet ===
Iako se pakistanska cestovna mreža u trenutku stjecanja neovisnosti sastojala većinom od neasfaltiranih cesta, brzo je razvijena i danas se 92% svih prijevoza roba i ljudi obavlja cestovnim prometom. Cestovna mreža velika je 254.000 kilometara, od čega je 60% asfaltirano<ref name="Straßennetz">Svjetska banka: [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/SOUTHASIAEXT/EXTSARREGTOPTRANSPORT/0,,contentMDK:20694261~pagePK:34004173~piPK:34003707~theSitePK:579598,00.html Pakistan – Highway Data]</ref>. Oko 8 000 kilometara nacionalnih [[autocesta]] (''National Highways'') povezuje sve dijelove zemlje i sve veće gradove. Ovim snažno prometno opterećenim autocestama upravlja ''National Highway Authority'' (NHA). U zemlji postoje još i četiri autoceste (''Motorways'') koje su dugačke 700 kilometara (stanje 2003.)<ref name="Highways/Motorways">Government of Pakistan, Ministry of Industry and Production: [https://web.archive.org/web/20051125182632/http://www.pakistan.gov.pk/divisions/industriesandproduction-division/media/physicalinf.pdf Physical Infrastructure Pakistan]</ref>, a planira se i gradnja drugih. Sveukupna cestovna mreža je trenutno nedovoljna i ne može pratiti razvoj prometa u zemlji.

=== Željeznički promet ===

Prva [[željeznička pruga]] na području današnjeg Pakistana otvorena je [[13. svibnja]] [[1861]]. između [[Karači]]ja i [[Kotri]]ja. Danas državno željezničko poduzeće ''Pakistan Railways'' zapošljava oko 90 000 radnika i godišnje preveze oko 70 milijuna putnika na 7 791 kilometara pruge<ref name="Schienennetz">Svjetska banka: [http://siteresources.worldbank.org/INTSARREGTOPTRANSPORT/1812598-1130163740956/20988136/Pakistan_Benchmarking_Summary_03-01-05.pdf Pakistan: Transport At A Glance]</ref>. Elektrificirano je samo 293&nbsp;km pruge (od [[Lahore]]a do [[Khanewal]]a kod [[Multan]]a) što čini manje od 4% sveukupne željezničke mreže. Željeznička mreža je većinom koncentrirana u gusto naseljenim pokrajinama Pandžab i Sindh, dok željeznička veza s lučkim [[Gwadar]]om i sjevernim planinama ne postoji. Željeznica nema toliku važnost u zemlji kao u susjednoj Indiji.

=== Zračni promet ===

Tri glavne međunarodne zračne luke u Pakistanu su [[Karači]] (''Jinnah International Airport''), [[Lahore]] (''Allama Iqbal International Airport'') i [[Islamabad]] (''Islamabad International Airport''). Veze s zaljevskim državama gdje radi veliki broj pakistanskih radnika imaju i manje zračne luke kao [[Faisalabad]], [[Gwadar]], [[Multan]], [[Pešavar]] i [[Quetta]]. U zemlji postoji veliki broj regionalnih zračnih luka, čak i u vrlo izdvojenim dijelovima zemlje. Nacionalni zračni prijevoznik [[Pakistan International Airlines]] (PIA) dugo je imao monopol nad domaćim letovima, dok danas letove u zemlji nudi i nekoliko privatnih poduzeća.

=== Pomorski promet ===

Prekomorski teretni promet odvija se gotovo isključivo u Karačiju, što grad čini glavnim središtem pakistanske međunarodne trgovine. Kako bi se rasteretila pomorska luka ''Karachi Port'', 1970-ih je izgrađena druga luka nešto izvan Karačija nazvana ''Port Muhammad Bin Qasim''. U ožujku 2002., je Kina počela graditi veliku luku u Gwadaru.

=== Energija ===

2003. godine, Pakistan je 63,7% svojih potreba za električnom energijom pokrivao [[Termoelektrične centrale|termoelektranama]]. Glavni izvori energije su [[prirodni plin]] i [[nafta]] koja se uvozi iz bliskoistočnih zemalja. Iako ga sad trenutno ne uvozi, Pakistan će u budućnosti vjerojatno morati uvoziti prirodni plin zbog rastućih energetskih zahtjeva. Zbog toga je Pakistan zainteresiran za izgradnju [[plinovod]]a kojim bi se plin dopremio iz [[Turkmenistan]]a preko [[Afganistan]]a. [[Hidroelektrana]]ma se proizvodi 33,9% energije, dok udio od 2,4% ima nuklearna energija<ref name="Energie">[[Internationale Atomenergieorganisation|IAEA]]: [http://www.iaea.org/inis/aws/eedrb/data/PK.html Energy and Environment Data Reference Bank – Islamic Republic of Pakistan]</ref>. Pakistan je bio prva i jedina islamska zemlja koja je imala nuklearne reaktore. Prva [[nuklearna elektrana]] proradila je [[1971]]., dok je druga koja je izgrađena uz kinesku pomoć proradila 2000. godine. Planiraju se i druge ovakve elektrane uz kinesku pomoć. Osim hidroenergije, ostali obnovljivi izvori energije se praktički ne koriste. U svibnju 2003., vlada je osnovala ''Alternative Energy Developing Board'' kojim bi se trebala promovirati upotreba alternativnih energetskih izvora.

=== Telekomunikacije ===

Telekomunikacijsko poduzeće PTCL koje je privatizirano [[1996]]. godine, držalo je monopol na fiksnu telefoniju sve do [[2005]]. godine. Od tad takve usluge nudi nekoliko konkurenata koji su preuzeli samo mali dio tržišta. 2005. godine je u zemlji postojalo 5,3 milijuna fiksnih telefonskih priključaka. Broj korisnika mobilne telefonije popeo se u studenom 2006. na 46 milijuna što je četiri puta veći broj od situacije 2005. godine<ref name="Telekommunikation">Pakistan Telecommunication Authority: [http://www.pta.gov.pk/index.php?option=com_content&task=view&id=269&Itemid=599 Telecom Indicators]</ref>. Na tržištu mobilne telefonije vlada žestoka konkurencija između nekoliko pružatelja takvih usluga. Broj privatnih internetskih priključaka u zemlji je još malen. 2005. godine je postojalo samo 2,1 milijun priključaka na internet. Zbog toga su internetcaféi vrlo popularni u velikim gradovima.

== Obrazovanje ==

Iako je od nezavisnosti postignut napredak u obrazovnom sistemu, stopa [[nepismenost]]i u Pakistanu koja je oko 50% je jedna od najviših u Aziji. Ta stopa kod muškaraca iznosi 37%, dok je od žena nepismeno čak 64% (stanje 2004.)<ref name="Human Development Report">Vereinte Nationen, UNDP: [http://hdr.undp.org/hdr2006/statistics/countries/data_sheets/cty_ds_PAK.html Human Development Report 2006 – Pakistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011201325/http://hdr.undp.org/hdr2006/statistics/countries/data_sheets/cty_ds_PAK.html |date=2007-10-11 }}</ref>. Pakistanska vlada je 2005./2006. godine davala 2,1% BDP-a u obrazovne svrhe, što je najmanje od svih zemalja u južnoj Aziji<ref name="Bildungsausgaben">Government of Pakistan, Ministry of Finance: [https://web.archive.org/web/20070219063356/http://www.finance.gov.pk/survey/sur_chap_05-06/11-education.PDF Economic Survey 2005/06, Chapter 11: Education]</ref>. Do danas ne postoji obvezni školski program. Jedino je u Pandžabu osnovna škola obvezna po zakonu iz [[1994]]. godine.

=== Obrazovni sistem ===

Državni obrazovni sistem sastoji se od tri stupnja. Petogodišnju osnovnu školu mogu pohađati djeca od pet godina starosti. Nakon toga slijedi trogodišnja srednja škola. Sekundarno obrazovanje sastoji se od dvogodišnjeg naukovanja u višoj školi (''High School'', ekvivalent hrvatskoj srednjoj školi) nakon koje slijedi završni ispit, poslije čega se obrazovanje može nastaviti u ''Higher Secondary School'', koja također traje dvije godine. Nakon završetka ove škole, moguće je pohađati jedno od državnih sveučilišta. U Pakistanu postoji preko 110 državnih i privatnih sveučilišta<ref name="Universitäten">Higher Education Commission Pakistan: [http://www.hec.gov.pk/htmls/hei/collunilist.htm List of Recognized Institutes/Universities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071126110252/http://www.hec.gov.pk/htmls/hei/collunilist.htm |date=2007-11-26 }}</ref>.

Osim javnih škola važan obrazovni faktor su i hiljade [[medresa]]. Njih pohađaju većinom djeca iz siromašnih obitelji koji si ne mogu priuštiti državno obrazovanje. Također medrese često pružaju i humanitarnu pomoć. Ipak, budući da nisu pod državnom kontrolom, neke ekstremističke skupine koriste medrese za širenje ekstremističkih ideja.

== Kultura ==

U trenutku osnivanja 1947. godine, Pakistan je zamišljen kao muslimanska država na indijskom potkontinentu. Od odvajanja Istočnog Pakistana ([[Bangladeš]]a) 1971. godine, Pakistan više nije bio dom većini muslimanskog stanovništva u tom dijelu svijeta, nego manjem dijelu od 400 milijuna muslimana koji žive na potkontinentu. Osim religije, stanovništvo Pakistana nema zajedničku povijest, jezik, političku ideologiju ni jaki osjećaj zajedništva, te je zbog toga teško stvoriti jedinstven identitet zemlje.

Zbog toga je teško definirati „pakistansku kulturu“. Ona obuhvaća sav kulturni razvoj zemlje od nezavisnosti ili predstavlja skup svih kultura Pakistana unutar granica zemlje. U prvom slučaju pakistanska kultura bila bi stara samo 60-ak godina. U drugom slučaju ona bi obuhvaćala kulture svih naroda koji danas žive u državi, ali današnje granice Pakistana presijecaju nekoliko kulturnih regija. Četiri od pet najmnogoljudnijih naroda u Pakistanu- [[Pandžabi]], [[Paštunci]], [[Baluči]] i [[Urdu|stanovništvo koje govori urdski]]- bilo bi kulturno povezano s barem jednom susjednom zemljom; Pandžabi i urdsko stanovništvo s [[Indija|Indijom]], Paštunci s [[Afganistan]]om, a Baluči i s Afganistanom i s [[Iran]]om.

Zbog svog položaja pakistanska kultura je snažno povezana s indijskom kulturom, ali sa znatnim perzijsko-arapskim utjecajima.

=== Književnost ===
[[Datoteka:Iqbal.jpg|mini|[[Muhamed Ikbal]]]]
Pakistanska književnost stvarana je na mnogim jezicima, uključujuči najčešće [[urdski]], [[sindski]], [[pandžapski]], [[paštunski]], [[balučki]], a u novije vrijeme i [[engleski]], te u prošlosti često i [[perzijski]]. Sve do 19. vijeka je književnost na prostoru današnjeg Pakistana većinom bila ograničena na lirsko stvaralaštvo s vjerskim i narodnim temama. Dolaskom kolonijalnih vremena mijenja se i književnost na koju počinje djelovati zapadnjački utjecaj. Danas su iznimno popularna kratka djela.

Nacionalnim pjesnikom smatra se [[Muhamed Ikbal]] (1877.–1938.), koji je većinom stvarao na perzijskom, ali i na urdskom jeziku. Njegova djela većinom se bave islamskom filozofijom, a sam pjesnik je bio važna ličnost u pakistanskom nacionalnom pokretu.

Danas je najživlja urdska književnost, čiji korijeni sežu iz 14. vijeka. Najpoznatiji moderni pakistanski pisac koji je stvarao na urdskom je [[Faiz Ahmed Faiz]] (1911.–1984.). Najpoznatijim pjesnikom na sindskom jeziku smatra se [[sufizam|sufijski]] mistik [[Šah Abdul Latif]] (1689.–1752.). U Pandžabu su najpopularnije ljubavne i vjerske teme. Paštunska književnost u Pakistanu vezana je za susjedni Afganistan, a najviše je karakteriziraju ljubavne i epske pjesme. Na balučkom jeziku stvarane su najviše narodne pjesme i balade.

=== Muzika ===

Pakistan ima bogatu tradiciju duhovne muzike koja je nastala spajanjem indijske muzike s iranskim utjecajima. Poseban značaj muzika ima u sufizmu gdje se pjevanjem izražava ljubav prema Bogu. Pjevanje često prati samo pljeskanje rukama ili bubnjevi. U klasičnoj se muzici na drugu stranu koristi veliki broj različitih muzičkih instrumenata, što je tipično za hindustansku muziku koja je raširena u cijelom Pakistanu i u sjevernoj Indiji. Ritam se obično daje [[tabla|tablom]] ili [[pahavadž]]om, dok se melodija proizvodi obično žičanim instrumentima kao što je [[sitar]], [[tambura]], [[sarangi]] i [[sarod]] ili puhačkim instrumentima kao što je [[bansuri]].

U zemlji postoji veliki broj oblika narodne muzike, pogotovo u Balučistanu i među [[Paštunci]]ma. Balučka narodna muzika slična je iranskoj. Modernu popularnu muziku obilježavaju zapadni utjecaji, kao i elementi klasične i tradicionalne muzike. Vrlo su popularne pjesme iz poznatih bolivudskih filmova. Najpoznatiji pakistanski izvođač u zapadnim zemljama je [[Nusrat Fateh Ali Khan]].

=== Film ===

[[Kinematografija]] je jedan od najvažnijih medija u današnjem Pakistanu. Središte pakistanske filmske industrije je [[Lahore]], gdje je [[1924]]. i snimljen prvi nijemi film na tom prostoru. Prvi zvučni film snimljen je [[1932]]. godine. Filmska industrija u Lahoreu koja proizvodi filmove na urdskom i pandžapskom jeziku poznata je pod nazivom „Lollywood“. U [[Pešavar]]u postoji manja filmska industrija koja snima na paštunskom jeziku.

Neizostavni dio pakistanskog filma su muzičke i plesne scene, tako da su danas mnogi filmovi muzičkog karaktera. Među stanovništvom su iznimno popularni indijski bolivudski filmovi, koji se unatoč zabranama njihova uvoza, mogu nabaviti na crnom tržištu. Ovi filmovi su posebno popularni zbog razumljivosti hindskog jezika pakistanskom stanovništvu.

=== Gastronomija ===

Pakistanska kuhinja uvelike nalikuje sjevernoindijskoj kuhinji, uz snažan utjecaj iz [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] i [[Središnja Azija|središnje]] Azije. Pakistanska kuhinja je bogatija [[meso]]m, jer islam za razliku od indijskih religija, kao što su [[hinduizam]], [[budizam]], [[džainizam]] i [[sikhizam]], nema razvijenu tradiciju [[Vegetarijanska prehrana|vegetarijanizma]].

Glavne namirnice su različite vrste [[kruh]]a koje se rade od pšenice, kao [[Nan (kruh)|nan]], koje se poslužuju uz svaki obrok. Druga važna namirnica je [[riža]] koja se jednostavno priprema kao prilog i jede se uz povrće i meso. Primjeri ovakvih jela su začinjeni ''biryani'' ili nešto blaži [[pilav]] (''pulao'').

Uz jela često se koristi curry. U Sindhu i Pandžabu se posebno često koriste razni začini i trave, kao što su [[chili]] papričice, [[kurkuma]], [[češnjak]], [[crni papar]], [[koriander]], [[kardamom]], [[đumbir]], [[cimet]], [[šafran]] i mnogi drugi. Najčešće vrste mesa su janjetina, piletina i govedina, dok se svinjetina iz vjerskih razloga ne koristi. [[Kebab]]i koji su došli s bliskog istoka se u Sindhu i Pandžabu često kombiniraju s indijskim umacima i začinima. Među mnogim lokalnim vrstama kebaba su ''Seekh Kebab'', ''Shami Kebab'' ili tipični paštunski ''Chapli Kebab''.

Od slastica je najpopularnija [[halva]] koja se i ovdje radi u mnogim inačicama. Popularna su i slatka mliječna jela, kao npr. [[gulab jamun]].

Sva uobičajena pića u Pakistanu su bezalkoholna, jer islam zabranjuje konzumaciju [[alkohol]]a. Nacionalno piće je [[čaj]] koji se često pije s mlijekom i začinima. Popularno piće je i [[lassi]] koje se radi od jogurta, a može se miješati s voćnim sokom.

=== Sport ===

Službeni nacionalni [[sport]] u Pakistanu je [[hokej na travi]], mada su [[kriket]] i [[skvoš]] popularniji. S četiri pobjedničke titule (1971., 1978., 1982., 1994) u svjetskom prvenstvu u hokeju na travi, Pakistan je svjetski rekorder u ovom sportu.

U kriketu je pakistanska nacionalna reprezentacija osvojila ''Asia Cup'' (2002.) i ''Asian Test Championship'' (1999.), te titulu [[Svjetski kup u kriketu|svjetskog prvaka]] 1992. godine, a uz to je i tri puta osvojila Australskoazijsko prvenstvo (1986., 1990., 1994).

[[Jahangir Khan]] i [[Jansher Khan]] popularizirali su skvoš u Pakistanu. Ova dvojica su ukupno osvojila 14 titula svjetskog prvaka u tom sportu (šest puta Jahangir Khan, osam puta Jansher Khan). Time je Pakistan najuspješnija zemlja u ovom sportu.

U Pakistanu su se nekoliko puta odvijale mnoge međunarodne igre, uključujući [[Južnoazijske igre]] 1989. i 2004. godine. Zemlja će 2011. biti domaćin [[Svjetski kup u kriketu|Svjetskog kupa u kriketu]], zajedno s Šri Lankom, Indijom i Bangladešom.

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
;Njemački jezik
* Karl Heinz Buschmann: ''Mai's Weltführer 25: Pakistan. Reiseführer mit Landeskunde.'' Mai Verlag, Dreieich 2002, {{ISBN|3-87936-221-1}}
* Ulrich Ladurner: ''Islamabadblues. Briefe aus Pakistan.'' Zeitverlag Gerd Bucerius, Hamburg 2001, {{ISBN|3-9808211-0-2}}
* Tonny Rosiny: ''Pakistan. Drei Hochkulturen am Indus: Harappa – Gandhara – Die Moguln (DuMont Kunst-Reiseführer).'' DuMont Reiseverlag, Ostfildern 1990, {{ISBN|3-7701-1304-7}}
* Urs Schoettli: ''Fünfmal Pakistan.'' R. Piper, München 1991, {{ISBN|3-492-15139-6}}
* Susanne Thiel: ''KulturSchock Pakistan.'' Reise Know-How Verlag, Bielefeld 1997, {{ISBN|3-89416-453-0}}
* Brigitte Voykowitsch: ''Allah, Ram und Kricket. Indisch-Pakistanische Konfrontationen.'' Picus Verlag, Wien 2003, {{ISBN|3-85452-773-X}}

;Engleski jezik
* Stephen Philip Cohen: ''The Idea of Pakistan.'' Brookings Institution Press, 2004, {{ISBN|0-8157-1502-1}}
* Husain Huqqabi: ''Pakistan. Between Mosque And Military.'' Carnegie, 2005, {{ISBN|0-87003-214-3}}
* Christoph Jaffrelot: ''A History of Pakistan and Its Origins.'' Anthem Press, 2005, {{ISBN|1-84331-149-6}}
* Ashok Kapur: ''Pakistan in Crisis.'' Routledge, 2002, {{ISBN|0-415-00062-9}}
* John King, Bradley Mayhew: ''Lonely Planet Pakistan.'' Lonely Planet Publications, 1998, {{ISBN|0-86442-535-X}}
* Hanif Kureishi: ''My Ear at His Heart.'' faber and faber, 2004, {{ISBN|0-571-22403-2}}
* Schoresch Davoodi & Adama Sow: ''[https://web.archive.org/web/20080216052138/http://www.aspr.ac.at/epu/research/rp_0807.pdf The Political Crisis of Pakistan in 2007]'' - [[European University Center for Peace Studies|EPU]] Research Papers: Issue 08/07

== Vanjske veze ==
* [http://www.pakistan.gov.pk Službena stranica pakistanske vlade] 	 
* [http://www.presidentofpakistan.gov.pk Pakistanski predsjednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080705114608/http://www.presidentofpakistan.gov.pk/ |date=2008-07-05 }}
* [http://www.infopak.gov.pk Službena stranica s informacijama o Pakistanu]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons    = Pakistan (پاکستان)
|commonssh  = Pakistan
|commonscat = Pakistan
|wječnik    = Pakistan
}}

{{Azija}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}

[[Kategorija:Pakistan| ]]
[[Kategorija:Države u Aziji]]
Upotrebljeni šabloni (237):
Vratite se na stranicu <strong>Pakistan</strong>.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Pakistan